Sretni ljudi su zdraviji – da li ste srećković po rođenju?

Krivo je mišljenje da se rađamo s određenom količinom sreće pa nas ona prati na poslu ili u ljubavi sve dok ju ne potrošimo. Jer, treningom sreću možemo i nabildati.

Veliki dio našega života vrti se oko osjećaja sreće. Većina želja koje upućujemo drugima također uključuje sreću pa prijateljima i poznanicima želimo sretan rođendan, sretnu novu godinu, da ih na putu ili u poslu prati sreća… Sretni ljudi su zdraviji, zadovoljniji, uspješniji u ljubavnom životu, poželjniji u društvu, brže napreduju i lakše savladavaju prepreke na radnom mjestu. Sreća nije nešto što se samo po sebi podrazumijeva pa psiholozi tumače kako su u zabludi svi koji smatraju da se s određenom količinom sreće rađamo i imamo ju sve dok tu dozu ne potrošimo. Istina je da se oko nje moramo potruditi te ju možemo povećati – a to znači kako prvo moramo spoznati gdje se trenutno nalazimo po tom pitanju. Fbtorn provjeriti sto o izvoru i povećanju sreći doista znamo.

Iako se čini fluidnom, znanstvenici su pronašli metodu kako sreću egzaktno izmjeriti. Unazad tri godine (od veljače 2010.) i u našoj se zemlji na, reprezentativnom uzorku, svaki mjesec istražuje nacionalni indeks sreće (NIS). Rezultati su dostupni u magazinu Banka. Koje su komponente ovog indeksa sreće? Devet ih je:

• zadovoljstvo životnom situacijom,
• procjena zadovoljstva životnom situacijom za dvije godine,
• emotivno stanje,
• zdravlje,
• zdravo ponašanje,
• radna (školska) okolina,
• pristup osnovnim potrebama,
• ekološko ponašanje,
• osobni razvoj i socijalna okolina.

Prema NIS-u sva je prilika da pod hitno trebamo nešto poduzeti, jer se ove veljače indeks strmoglavio za više od 10% (10,32) u odnosu na siječanj. Najlošiji prolaz ima naše emocionalno stanje sa padom od 21,33%. Jesu li posrijedi klasična emocionalna stanja i pad raspoloženja povezani sa posljednjim zimskim, sumornim i krakim danima, kako nerijetko tumače liječnici, ili društvena klima? Možda i oboje. No, vrtuljak sreće trebamo, i možemo – pokrenuli prvenstveno na osobnom planu: raščistili što je za nas sreća i koliko smo voljni na tom osjećaju raditi. Tek tada joj se možemo i osmijehnuti. (Renata PONDELJAK-MATIJEVIĆ )

 

TEST SREĆE

Odgovorite na sljedeća pitanja pa saznajte kakav je vaš kvocijent emocionalne inteligencije neophodne za razvoj osjećaja sreće:

1. Sreća je urođeno stanje pa smo po prirodi sretni ili nesretni.

-DA
-NE

2. Koja zemlja prednjači po broju sretnih stanovnika?

Amerika
Danska
Švicarska
Francuska

3. Negativne emocije su uvijek jače od pozitivnih?

-DA
-NE

4. Općenito su puno sretnije osobe koje:

– znaju opraštati, velikodušne su i ljubazne s drugim ljudima

– redovito vježbaju, seksualno su aktivne i nemaju probleme sa spavanjem

– intelektualno su nadmoćne ili imaju veće prihode nego druge osobe

– nastoje uživati, optimično gledati na svijet i poboljšati svoje vještine i samoostvarenje

5. U kojem periodu života su ljudi obično najsretniji?

– između 17. i 21. godine
– od 29. do 35. godine
– od 40. do 46. godine
– sa 50 i više godina

6. Koje su tvari u našem organizmu povezane sa postizanjem sreće?

– endorfini i triptofan
– serotonin i dopamin
– kortizol i prolaktin
– oksitocin

7. Što nas čini sretnijima?

– seks
– novac

8. Zašto nas muzika čini sretnijima?

– zaokuplja našu pažnju pa lakše zaboravimo što nas muči

– potiče mozak na lučenje dopamina

– istodobno aktivira lijevu i desnu polutku mozga, dakle i zaduženu za intelektualne aktivnosti i onu za emocije

9. Koje stanje najbolje potiče naš osjećaj sreće?

– zadovoljstvo
– zahvalnost

10. Kako smijeh i dobro raspoloženje djeluju na naše tijelo?

– jačaju naš imuni sustav
– pomažu bržem mršavljenju
– oboje

1. Ne – Dugo vremena se smatralo da je osjećaj sreće urođen pa se neke osobe naprosto rađaju sretnije od drugih. Novija znanstvena istraživanja pokazuju da to nije istina te se osjećaj sreće može izgraditi.

2. Danska – Na čuđenje zagovornika ekonomskog prosperiteta, danas smo u prosjeku bogatiji nego prije 50-ak godina ali i u prosjeku manje sretni nego tada. Studija iz 2012. godine pokazuje da su po prosječnim prihodima Amerikanci najbogatiji, no na ljestvici sreće zauzimaju 12. mjesto, za razliku od Danaca koji su najzadovoljniji i najsretniji mada po prihodima daleko zaostaju za Amerikancima (17. mjesto).

3. Ne – lako nam se čini da su tuga ili bijes puno jače emocije pa nas više uzbudi ako, primjerice izgubimo 200 kuna nego kada ih osvojimo na Lotu • pozitivne emocije redovito nadvladavaju negativne.

4. Osobe koje znaju opraštati i nastoje uživati – Ne postoji nijedna studija koja povezuje veču količinu novca s većim osjećajem
sreće. Nasuprot tome, nekoliko ih ukazuje kako na naš osjećaj sreće snažno utječu sposobnost opraštanja, velikodušnost, zahvalnost i prakticiranje optimističnog stava te aktivnosti na samoostvarenju.

5. Sa 50 i više godina – Suprotno uvjerenju po kojemu su mladi ljudi sretniji od starijih, studija provedena na više od 340.00 ispitanika govori da smo najsretniji nakon 50. godine života. Stres oko zasnivanja obitelji te potom na poslu glavni su minusi u mlađoj i srednjoj životnoj dobi. Nakon S0. rođendana razina tog stresa se smanjuje, a povećava osjećaj zadovoljstva i ispunjenosti, pa čak i zahvalnosti • koji su usko povezani sa emocionalnom inteligencijom koja bilda naš osjećaj sreće.

6. Serotonin, endorfini i dopamin – Gotovo sve pobrojane tvari pomažu da sreća preplavi naš organizam, no u najtijesnijoj vezi su serotonin, endorfini i dopamin. Serotonin jer nam pomaže da prevladamo loše raspoloženje, endorfini stoga što djeluju poput prirodnog opijata a dopamin jer djeluje na centre za užitak.

7. Seks – Samci te ljudi koji koji izbjegavaju seks, žive kraće i nesretniji su od parova te onih sa redovitim spolnim odnosima. Nekoliko studija pokazuje da bračni život i seks imaju pozitivniju ulogu u ostvarenju sreće nego plaća, odnosno mjesečni prihodi. Pritom su oženjene osobe koje češće vode ljubav gotovo 30% sretnije od samaca koji imaju česte spolne odnose.

8. Potiče mozak na otpuštanje dopamina – Znanstvenici su dokazali da slušanje ugodne muzike potiče mozak da pojačano otpušta dopamin pa nam tako izaziva osjećaj užitka.

9. Zahvalnost – Nitko ne dovodi u pitanje ulogu koju zadovoljstvo ima u postizanju sreće, no psiholozi navode kako je za nju još važnija zahvalnost – jer nju ne čekamo, ona je tu. Zahvalnost osjećamo i iskazujemo drugim ljudima pa je na taj način p

10. Jača imuni sustav – Nekoliko studija ukazuje kako sreća pozitivno djeluje na našu tjelesnu obranu te da sretniji ljudi stoga rjeđe pobolijevaju.