Numerologija

Numerologija odnosi se na bilo koji od mnogih sustava, tradicija i vjerovanja u mističku ili ezoteričku vezu između brojeva i materijalnih stvari ili živućih bića. Riječ numerologija je složenica od latinske riječi numerus što znači broj i grčke riječi logos, što znači govor, riječ, pojam, misao te bi pojam numerologija mogli definirati kao znanost o brojevima.

Numerologija i numerološke divinacije bile su popularne među ranim matematičarima poput Pitagore, ali se više ne smatraju dijelom matematike, već ih većina znanstvenika smatra pseudomatematikom.

Povjesničari vjeruju da je moderna numerologija integracija učenja starog Babilona, Pitagore i njegovih sljedbenika (Grčka 6. st. pr. n. e.), astroloških principa helenističke Aleksandrije, ranokršćanskog misticizma, okultizma ranih Gnostika i hebrejskog sistema Kabale. Zapisi indijskih Veda, kineski “Krug Mrtvih”, i egipatska “Knjiga Vladara Tajne Kuće” (Ritual Mrtvih); jaki su dokazi za tisućljetno postojanje numerologije. Pitagora i drugi filozofi njegova vremena, vjerovali su da su matematički principi “praktičniji” (lakši za reguliranje i klasificiranje) od fizičkih, i zbog toga stvarniji. Ta ideja u skladu je sa filozofskim pragmatizmom, i izborom stalnih koncepata namjesto promjenjive fizikalnosti. St. Augustine Hippo (354 – 430) pisao je “Brojevi su univerzalan jezik koje božanstvo nudi čovječanstvu kao dokaz istine”. Kao i Pitagora, vjerovao je da iza svega stoje brojčane veze, te da se tajne tih veza mogu otkriti mentalnom potragom ili božanskim proviđenjem. Nakon prvog zasjedanja Nicae 325. g., Rimsko carstvo klasificiralo je odstupanje od vjerovanja državne Crkve kao civilni prekršaj. Numerologija se nije omilila kršćanskom autoritetu vremena. Pripisana je nepriznatim vjerovanjima, zajedno sa astrologijom i ostalim oblicima divinacije i “magije”. Kroz to religijsko pročišćavanje počeo je nestajati duhovni značaj do tad pridan “svetim” brojevima. Unatoč potiskivanju, mnogi ostaju predani vjernici i održavaju znanje u tajnosti. Primjer utjecaja numerologije na englesku literaturu nalazi se u djelu Sir Thomasa Browna “Discourse The Garden of Cyrus” iz 1658. Autor u tom djelu ilustrira značaj broja pet i relevantne matrice tog broja kroz umjetnost, prirodu i misticizam. “The Discourse” (hr. Govor) je kasni primjer utjecaja Pitagorine misli na englesku književnost. U nekim slučajevima numerološke divinacije, ime i datum rođenja koriste se kao sredstva analize i definicije karaktera i sklonosti osobe.

Numerologija je znanost o brojevima i njihovoj povezanosti sa sudbinom i osobnosti. Ljudi proučavaju odnose brojeva sa datumima imenima i pojavama više od 2500 godina. Istražuju njihove odnose povezano sa:
Određivanje životnog puta i sudbine. Učenje koje izazove moraju prevladati. Otkrivanje značajnih trenutaka u životu. Otkrivanje posebnih talenata i vještina te kako ih koristiti. Otkrivanje unutarnjih i skrivenih sposobnosti

Definicije brojeva
Definicije raznih brojeva razlikuju se ovisno o tumaču. Primjeri uključuju:
0. Sve i ništa.
1. Individua. Agresor. Yang.
2. Ravnoteža. Zajednica. Primanje. Yin.
3. Komunikacija/Interakcija. Neutralnost.
4. Stvaranje.
5. Djelovanje.
6. Reakcija/flux. Odgovornost.
7. Misao/Svijest.
8. Moć/Žrtvovanje.
9. Ostvarenje/Završetak.
10. Ponovno rođenje.

Skraćivanje brojeva
Numerolozi često skraćuju brojeve ili riječi, procesom zvanim redukcija ili skraćivanje broja, potom izvode zaključke osnovane na rezultatu tog procesa, jednoj znamenci. Skraćivanje broja znači zbrajanje svih znamenki tog broja, potom ponavljanje istog procesa po potrebi, sve do konačnog rezultata – jedne znamenke. Riječi se zbrajaju pridajući odgovarajuće vrijednosti slovima, prema njihovom redoslijedu u abecedi (A=1, B=2 itd.). Primjeri:
3,489 -> 3 + 4 + 8 + 9 = 24 -> 2 + 4 = 6
Dan -> 6 + 1 + 19 = 26 -> 2 + 6 = 8
Brži način redukcije na jednu znamenku je jednostavna primjena funkcije “modulo”, vrijednost 9. Postoje razne metode zbrajanja, uključujući Kaldejsku, Pitagorinu, Hebrejsku, Helyn Hitchcockovu metodu, Fonetičku, Japansku i Indijsku.