Meditacije uz kavu
Postoji legenda o etiopskom pastiru koji se zvao Kaldi. Čuvajući svoje koze, on je jednog dana primijetio da se životinje čudno ponašaju. Postale su živahne i pomalo divlje. Ubrzo je uvidio da se to događa nakon što koze pojedu plodove nekog njemu nepoznatog grma. Kaldi je odlučio sam probati iste bobice, a rezultat je bila snaga koja mu je porasla. Otada su plemena u Etiopiji počela koristiti kavu kao sredstvo za stimuliranje i podizanje izdržljivosti. S vremenom su plod kave počeli miješati s mašću raznih životinja, a takvu mješavinu su nerijetko koristili prije svojih plemenskih borbenih aktivnosti. Nije nam poznat učinak ovakvog „koktela“, no priča(lo) se da su iz bitaka uglavnom izlazili kao pobjednici. Ova priča stara je oko 3000 godina.
Navodno je kava i dobila ime po etiopskoj pokrajini Kafa gdje se početno uzgajala. To je drvenast biljni rod iz porodice broćeva, latinski Rubiceae. Kako god je nazivali – kava, kafa, kahva ili qahwa, svi razumiju o čemu je riječ.
Najzaslužniji za širenje kave iz njene domovine bili su Arapi. Vješti trgovci brzo su proširili mirisni napitak kamo god su išli, pa tako i u Europu. Mnogi izvori spominju Mlečane i Veneciju kao jednu od prvih europskih stanica gdje se konzumirala kava u 17. stoljeću, no postoje i oni koji spominju Sarajevo gdje se kava pila još i prije. S obzirom da su Turci ritual pripremanja i ispijanja kave razradili i doveli do savršenstva, a iz povijesti znamo da su bili prisutni u Bosni prije nego li su Mlečani i pomirisali kavu, vjerojatnije nam je da se ovaj čarobni napitak u Europi ipak prvo ispijao u Bosni. A tu se polako razvijala i tradicija gatanja iz taloga kave. Nešto su pokrenuli Turci, jer se u povijesnim izvorima spominje čak i da su neki sultani slušali proricanja iz kave, da li ozbiljno ili iz zabave, ne znamo. No da su Bosanci uz njihovu poznatu društvenost i humor, ovo umijeće razvili do one točke koja se već može nazvati vještinom, znaju samo oni koji su doživjeli da im iz kave gata neka autentična, obično starija gospođa, koja je već „pročitala“ niz sudbina i događaja. Nije to samo puka informacija, nego je pravi doživljaj. Trebate samo pronaći onu pravu osobu koja to radi na vrlo inspirativan način. No vratimo se na povijest. Kava je ubrzo postajala povod da se ljudi okupljaju i druže, unatoč tome što je bilo pokušaja da se ovaj napitak zabrani od strane Crkve. No kava je bila jača.
Kad su Turci zaustavljeni pod Bečom, krajem 17. stoljeća, u njihovim šatorima nađene su veće količine kave. Nije prošlo dugo da se kava počela piti i u Beču, a stil bečke kavane pronio se srednjom Europom, pa tako i do naših krajeva. Zanimljivo je uspoređivati ovaj bečki stil „kavopijanja“ i druženja uz kavu s onim utjecajima koji dolaze s istoka, iz Bosne i Turske. Ovaj prvi obično povezujemo uz tipično okruženje neke klasične gradske kavane, gdje se uz fine šalice kave obično servira i poneki dodatak, a najpoznatija je Sacher torta. Ovaj drugi, nama možda i bliži, uvijek osim društvenosti ima i jedno ozračje intimnosti, jer se kava ispijala po kućama, u dvorištima, bez da imate stil nekog nastupa u javnosti, te predstavlja doživljaj koji je opušten, ugodan i prisan. Baš u takvom ozračju mogla se i razviti tradicija gatanja iz kave, jer ono što vam netko vidi i govori, zahtijeva i određeno povjerenje i ambijent. Nitko vam neće gatati u gradskoj kavani, pa bila ona i u Beču, ali kod nekog u kući, to je već prostor koji priziva takve djelatnosti.
Za neke zabava, za neke ozbiljna prilika za dublje sagledavanje stvari, a za nekog pomalo i jedno i drugo, gatanje se proširilo i razvilo niz simbola i kombinacija kojem im i ne znamo broj.
Običaj govori da se iz taloga kave gata utorkom ili petkom, a ne preporučuje se gatanje nedjeljom. Ne znamo zašto su izabrani ovi dani, a s obzirom na razmak, dalo bi se zaključiti da se radilo o vrlo čestim „kavopijadama“ gdje su ljudi stalno gledali u dno šalice, pa su si odlučili dati malo predaha. No zašto baš utorak i petak, a ne npr. ponedjeljak i četvrtak, nije sasvim jasno. Dalje, uobičajen je „raspored“ gledanja u šalicu ovakav: tamo gdje je drška, to je osoba kojoj se gleda, lijevo je prošlost, preko puta sadašnjost, a desno budućnost. To je jedna varijanta, nazovimo je horizontalna. A ima i ona druga, vertikalna: tu je dno šalice prošlost, a ono što ide prema vrhu, to je budućnost. Nije sasvim jasno gdje je u ovom slučaju osoba, no oba načina su vjerojatno u redu i ovise od gatare do gatare.
Za početak i nadahnuće ovakvom načinu proricanja, dodajmo kakav stil kave vole pojedini astrološki znaci. Pa kad nekog od njih pozovete kući, razmislite kakvu kavu kojem znaku servirati.
OVAN – Nema vremena za duge sjedeljke i polako ispijanje kave. Odgovara mu ispijanje kave s nogu, kratka kava iz plastičnih šalica. Možda gorča. Mnogi je ni ne piju.
BIK – Ovaj hedonist obavezno uz šalicu kave očekuje neki slatkiš, a najbolje tortu. Tu se još treba naći i mogućnost dodataka od sladoleda, kakva čokoladica, keks ili slično. Obavezna je slatka kava.
BLIZANAC – Ovom znaku odgovaraju manje količine kave više puta na dan. No ne prečesto. Uz kavu obavezno ide priča, ako je moguće trač, a rado poseže za nekom igračkom, npr. zgodnom žlicom ili vrećicom šećera u posebnom dizajnu.
RAK – Očekuje pravu domaću kućnu kavu. Ono što se u našim krajevima obično naziva turska kava. Uz to započinje pravu ispovjedaonicu intimističkih slušanja i razgovora.
LAV – Kava je kao i on(a), pravo sredstvo za prezentaciju. Zato je rado pije na javnim mjestima, a najradije onim glamuroznim. Ambijent fine kavane sasvim mu odgovara. Treba imati sjajne lustere.
DJEVICA – Voli pravu radničku kavu i koristi je uglavnom kao i pastir Kaldi – za povećanje radnog učinka i svojih radoholičarskih sposobnosti. Može biti i asketska, tzv. obična, samo da ga razbudi i ojača.
VAGA – Važno mu je da je kava fino servirana u lijepoj šalici, a ne bi imao ništa protiv da uz nju dobije i poneki cvijet. Po mogućnosti ružu. Također voli kocke šećera, a rado uz sve prima i neki fini bombon ili keksić.
ŠKORPION – Ovo su obično ljubitelji gorke crne kratke i jake kave. Uz njihov žilavi želudac, mogu popiti i više šalica dnevno. Kavu doživljavaju kao stimulans prije „bitke“.
STRIJELAC – „Može ovakva, a može i onakva“. Njihova tolerancija, širina i otvorenost dopušta im da probaju kavu na sve moguće načine. Ipak, najdraža im je ona pomalo egzotična, a najradije bi je popili u Brazilu.
JARAC – Kod njih je kava sredstvo za rad. Služi im da izdrže pojačane napore kojim se izlažu, no uvijek paze da ne pretjeraju s količinama. Najviše vole običnu, crnu, bez posebnih dodataka.
VODENJAK – Kava im je još jedno sredstvo za druženje. Ista mora biti neobična, a preferiraju „koktele“ od kave. Vole irsku kavu (s alkoholom).
RIBE – I Ribe vole svašta pomiješati. Kombinacija kave, mlijeka, sladoleda i štapić slatkog keksa zadovoljit će sve njihove potrebe. Nakon toga obično slijedi voćni sok. Tko može, neka proba.