Zašto sanjamo

Ljudi su niz godina snovima pripisivali različita značenja. Od predviđanja prošlosti, različitih interpretacija putem sanjarica i traženja značenja. Znanstvenici su nekada smatrali da sanjamo u onom dijelu noći kada nam se kapci brzo pomiču i uđemo uREMfazu. Danas se vjeruje da je barem 25% sna raspoređeno u drugim dijelovima noći.

Pretpostavljamo da snovi nisu proizvod spavanja kao što se do sad mislilo nego da nam oni omogućavaju spavanje. Snovi štite proces spavanja. Oni stvaraju nekakvu vrstu zaštite kako bi naš mozak mogao obraditi sve informacije koje smo unijeli preko dana i pripremiti nas za nove zadatke sutra.REMfaza spavanja i snovi se ne podudaraju, a mehanizmi koji su zaslužni za duboki san (REM) su u potpunosti drukčiji od onih zaslužnih za sanjanje. Vjeruje se da spavanje koristi područja našeg mozga koja su inače uključena u zahtjevnije mentalne funkcije.

Drugim riječima, san čini mozgu ono što crtići čine djeci; dovoljno ih zabavlja kako bi roditelji dobili mogli odmoriti. Bez takvog razdvajanja funkcija i skretanja pažnje, bili bi stalno poticani pratiti sve što se događa oko nas. Snovi su stanje iluzije potaknuto od strane glavnog motivacijskog sustava mozga. I baš kao iluzije, izgleda da nastaju s vrlo velikom količinom neurotransmitera dopamina.

Dopamin igra ključnu ulogu u usmjeravanju naše pažnje. Neurokemikalija zapovijeda sve ono što je istaknuto u našoj okolini, bez obzira da li je ta okolina naš unutarnji ili vanjski svijet. Pod utjecajem dopamina, događanja i misli iskaču iz pozadine, privlače vašu pažnju i tjeraju nas na idemo prema cilju.

Snovi nas “prevare” na način da bi mogli težiti prema širem i boljem svijetu. Glavni problem življenja je što moramo zadovoljiti sve potrebe u ovom vanjskom svijetu. Međutim, naš mozak ima na to odgovor; razvio je nekakvu unificiranu motivacijsku snagu putem čovjekove radoznalosti i želje za istraživanjem, kao orkestracija primitivnih i viših neuronskih struktura koje nas orijentiraju prema vanjskom svijetu kroz osjećaj očekivanja da će se nešto dogoditi.

Snovi imaju mnogo zajedničkog s halucinacijama. To jesu halucinacije koje svi doživljavamo. I snovi i halucinacije utječu na pojavi naše radoznalosti i želje za istraživanjem svijeta oko nas. Jednako tako, oba stanja su potaknuta dopaminom.
Ispuštanje dopamina u nucleus accumbens u mozgu, mjesto za koje se dugo smatra da utječe na stvaranje halucinacija šizofrenije, je maksimalno u vrijeme spavanja. Sanjanje i šizofrenija imaju jednaku neurološku podlogu.

Neka druga istraživanja pokazuju da lijek L-dopa koji podiže razinu dopamina, se često koristi za liječenje Parkinsonove bolesti, potiče više snova kod ljudi koji ga uzimaju, uzrokuju stvaranje više emocionalnog sadržaja u snovima i više čudnih i neobjašnjivih snova.

Pod utjecajem dopamina, snovi ispunjavaju naše umove s različitim stimulativnim poticajima za koje osjećamo da su vrijedni naše pozornosti što je potrebno kako bi se “povukli” iz vanjskog svijeta.

Poticani željom za istraživanjem, ali zaustavljeni paralizirajućim neurokemikalijama koje se otpuštaju prilikom sanjanja, potpomažemo naše interpretacije unutarnjeg svijeta i budimo se gladni za novim iskustvima koja grade našu fizičku okolinu prema interpretacijama koje smo doživjeli tijekom sna.

AstroTarot

Vrhunski tarot majstori, vidovnjaci, i astrolozi! Zabavite se uz naš besplatni tarot i horoskop , rune i numerologija Članak slobodno podjelite sa prijateljima ili na svojim stranicama (uz navođenje izvora)