Magija ljetnog cvijeća

magija ljetnjeg cvijeca

Dugo, toplo ljeto je pred nama. Plamteće sunce zagrijava nam kožu i misli. Teško je odoljeti svježini rijeke ili talasanju mora. Snažna životna energija osjeća se u prirodi i među ljudima.  I upravo sada, kada nam sunce izgleda tako nepobjedivo, slavi se među svim indoevropskim narodima ljetni solisticij. Među Slavenima ovaj blagdan slavi se kao Ivanjdan. To je najvažniji slovenski blagdan posvećen ljetnom Suncu. Kršćanstvo je narodni blagdan Ivanjdan posvetilo sv. Ivanu Krstitelju koji je zbog kompromisa sa srpskom narodnom religijom kod nas dobio naziv Biljober. Ivanjdan se slavi 7. srpnja po novom, a 24. lipnja po starom kalendaru. Pred nama je mjesec jakog, nepobjedivog Sunca.

Ujutro narod je odlazio na rijeke i obavljao ritualno kupanje, a zatim se kretalo u berbu bilja,magija ljetnog cvijeća. Navečer, u čast ovog moćnog božanstva, pale se lile ili lože velike vatre koje se na zapadu Balkana zovu Ivanjski krijesovi. Kada bi se plamen razgorio momci i djevojke bi ga uz veselu igru ​​i mnogo pjesme preskakali uzvikujući “Gori Ivane”. Smatralo se da njihov plamen pročišćuje i štiti od zlih utjecaja te su zato čak i sasvim mala djeca nadnošena nad njih.

Čovjek je u to pogansko vrijeme izlazio izvan granica uređenog društva i slavio nezaustavljive moći prirodnih ciklusa, čiji je i sam bio dio. Izlazeći izvan uređenog svijeta, čovjek se prepušta onostranim silama, postaje i sam njihov dio. A te divlje, neshvatljive i neukroćene sile na ovo povjerenje i prepuštanje uzvraćaju tako što čovjeku predaju dio svojih moći i osnažuju ga.

Ali ni kuća i okućnica nisu bili zaboravljeni. Sve je morao pročistiti plamen uzavrelog Sunca. Zato su se palile lile, zapaljene od brezine ili trešnjine kore, koje se pronose oko kuće, torova i cijelog sela da bi ljudska zajednica bila zaštićena od demonskih utjecaja. Na ovaj dan Sunce tri puta zaigra na nebu, a djevojke pletu vijence kružnog, kolastog oblika s prikazanim zrakama. Vijenci predstavljaju sunce, a pletu se od ivanjskog cvijeća, Galium verum.

U našem narodu ovaj cvijet, koji tijekom ljetnog solisticija predstavlje sunce osobno bio je poznat i pod nazivom gospin prostirač, gospin cvijet ili broćac. Žuti, bogati cvjetovi se okupljaju u bujne cvasti piramidalnog oblika. Ova važna, medonosna biljka u narodu se koristila kao čaj za čišćenje bubrega, gušterače i slezene. Čaj bi trebalo da se pije svakodnevno kod oboljenja limfne žlijezde, dobar je protiv bljedila, vodene bolesti i probadanja u slabinama. Dobar je protiv svih kožnih bolesti, potkožnih čireva i mitesera, osim toga umivanjem toplim čajem koža lica postaje sjajna, jedra i zategnuta. Nije onda ni čudo što je ova biljka partila boginju ljepote. U narodnoj medicini se koristi kod epilepsije, histerije i zategnutih mišića (Horejima), živčanih bolesti. Čaj od ivanjskog cvijeća pomaže kod problema sa tiroidnom žlijezdom ako se tijekom dana energično ispire.U ranije vrijeme koristile su ga žene koje su imale tegobe s maternicom. Čaj od ivanjskog cvijeća se pokazao učinkovitim kod raka grla. Ivanjsko cvijeće služi kao repelent od insekata te su se njime punili madraci. Cvijeće je korišteno i za koagulaciju mlijeka i pravljenje sira. Čuven je Gločesterski sir pravljen na ovaj način. Danci od Ivanjskog cvijeća prave tradicionalno alkoholno piće.

Moderne kemijske analize pokazale su da ova biljka sadrži puno flavonoida, pogotovu kvercetina, koji mnogi nazivaju kraljem flavonoida zbog svog snažnog djelovanja. Kvercetin ne samo da dokazano djeluje kod upalnih procesa, on je i dokazani borac protiv karcinoma. Ispitan je na raku debelog crijeva, dojke, jednjaka i endometrija (maternice).

AstroTarot

Vrhunski tarot majstori, vidovnjaci, i astrolozi! Zabavite se uz naš besplatni tarot i horoskop , rune i numerologija Članak slobodno podjelite sa prijateljima ili na svojim stranicama (uz navođenje izvora)